SUTRA JE VELIKA GOSPOJINA: Do ponoći ovo svaki SRBIN mora da uradi iz poštovanja Presvete Bogorodice

Velika Gospojina jedan je od najvećih praznika posvećenih Presvetoj Bogorodici, a pravoslavni vernici obeležavaju je 28. avgusta. Ovaj praznik u narodu prati veliki broj običaja i verovanja, od pripreme doma i trpeze do načina na koji bi, prema tradiciji, trebalo provesti veče uoči praznika.

Uspenje Presvete Bogorodice, poznato kao Velika Gospojina, označava završetak Gospojinskog posta, koji traje dve nedelje. Kako praznik ove godine pada u petak, na prazničnoj trpezi dozvoljena je riba.

Ipak, uoči Velike Gospojine naglasak nije samo na tome šta će se naći na stolu. Mnogo važniji deo pripreme, prema hrišćanskoj tradiciji, jesu molitva, mir, praštanje i pomirenje sa bližnjima. Pored crkvenih običaja, kroz generacije su se prenosila i narodna verovanja o tome šta bi trebalo uraditi pred veliki praznik, ali i šta bi trebalo izbegavati.

Šta se tradicionalno radi uoči Velike Gospojine?

1. Više vremena posvetite molitvi

Završetak Gospojinskog posta može biti prilika da se vernici još više posvete molitvi i pripremi za praznik. Uoči Velike Gospojine posebno se ističe potreba za mirom, praštanjem i izbegavanjem svađa i teških reči.

Za vernike koji poste, završni dani posta mogu biti i vreme pripreme za ispovest i pričešće. Kada je reč o pravilima posta i pripremi za pričešće, najbolje je posavetovati se sa parohijskim sveštenikom.

2. Uredite i očistite dom

U mnogim krajevima Srbije postoji običaj da se kuća uredi i očisti pred velike praznike. Čist i sređen dom tradicionalno se povezuje sa mirom, slogom i blagostanjem porodice.

Zato se dan uoči Velike Gospojine može iskoristiti za završavanje kućnih obaveza, kako bi praznik protekao u mirnijoj atmosferi, bez nepotrebne žurbe i opterećenja.

3. Pripremite se za praznik

Velika Gospojina nije samo datum u crkvenom kalendaru, već praznik koji za vernike ima duboko duhovno značenje. Zato je priprema za praznik važnija od samih običaja koji se razlikuju od kraja do kraja.

Posebno se naglašavaju molitva, praštanje i nastojanje da se sa drugima bude u miru.

4. Provedite vreme sa porodicom

Velika Gospojina zauzima posebno mesto među praznicima posvećenim Presvetoj Bogorodici, pa se u narodnoj tradiciji često povezuje sa porodicom, majkama i ženama.

U pojedinim krajevima običaj je da se na ovaj dan ne rade teški poslovi i da se više vremena provede sa porodicom i najbližima.

Četiri stvari koje se prema narodnom verovanju izbegavaju

1. Svađe, uvrede i teške reči

Jedno od najrasprostranjenijih narodnih verovanja jeste da veliki praznik ne bi trebalo dočekivati u svađi. Zbog toga se uoči Velike Gospojine savetuje izbegavanje rasprava, besa, ogovaranja i uvreda.

Suština ovog običaja jeste da se praznik dočeka mirne savesti i u dobrim odnosima sa ljudima koji su nam bliski.

2. Teški fizički i poljski poslovi

U mnogim krajevima tradicionalno se verovalo da na velike praznike ne treba obavljati teške poljoprivredne i fizičke poslove. Takav običaj predstavljao je način da se iskaže poštovanje prema prazniku i da se dan posveti molitvi i porodici.

Ipak, običaji nisu svuda isti, pa se mogu razlikovati u zavisnosti od kraja i porodične tradicije.

3. Preterivanje i „varanje“ posta

Post se u hrišćanskoj tradiciji ne odnosi samo na hranu. Njegov smisao obuhvata i ponašanje, odnos prema drugima i uzdržavanje od loših postupaka.

Zbog toga se često naglašava da uzdržavanje od određene hrane nema pravi smisao ukoliko ga ne prate mir, dobrota, praštanje i nastojanje da se izbegavaju sukobi.

4. Rasprave zbog novca i imovine

Prema pojedinim narodnim verovanjima, uoči velikih praznika trebalo bi izbegavati rasprave oko novca, dugova i imovine. Takođe se savetuje da se ne započinju novi sukobi zbog materijalnih pitanja.

Takva verovanja deo su narodne tradicije i ne treba ih poistovećivati sa zvaničnim učenjem Srpske pravoslavne crkve.

Velika Gospojina je, pre svega, praznik posvećen Presvetoj Bogorodici, veri, molitvi i miru. Običaji koji je prate razlikuju se od jednog kraja do drugog i predstavljaju deo narodnog nasleđa.

Najvažnije je, prema hrišćanskom shvatanju praznika, da se Velika Gospojina dočeka u duhu praštanja, sloge i molitve, uz porodicu i ljude koji su nam važni.

UDARNA VEST.rs (Ona.rs)

Share

guest
0 Komentara
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare