Umro prvi Avganistanac koji je leteo u svemir

U 67. godini života preminuo je Abdul Ahad Momand, prvi avganistanski kosmonaut koji je daleke 1988. godine ispisao istoriju i postao četvrti musliman u ljudskoj istoriji koji je zakoračio u kosmos. Njegova smrt, koja se dogodila juče, 21. juna 2026. godine, označila je odlazak čoveka čiji je život bio neverovatan spoj kosmičke slave, ratnih turbulencija i mirnog izbegličkog života u Evropi.

Momand je rođen 1959. godine u avganistanskoj provinciji Gazni, a sudbina mu se promenila kada je izabran za program Interkosmos, nakon što je njegov kolega i glavni kandidat dobio upalu slepog creva. Kao član posade misije Sojuz TM-6, zajedno sa sovjetskim kolegama Vladimirom Ljahovom i Valerijem Poljakovom, Momand je poleteo ka svemirskoj stanici Mir, što je u jeku Sovjetsko-avganistanskog rata imalo ogromnu simboličku težinu.

Tokom devetodnevnog boravka u zemljinoj orbiti, ovaj avganistanski kapetan je uradio stvari koje niko pre njega nije. Postao je prvi čovek koji je poneo Kuran u svemir i tamo ga javno recitovao na zahtev svoje vlade, dok su ga kolege držale za noge kako ne bi plutao u bestežinskom stanju. Kada je sa svemirske stanice telefonom pozvao svoju uplašenu majku, paštu jezik je zvanično postao četvrti jezik koji je ikada progovoren u svemiru. Momand je tokom misije snimao svoju domovinu, radio važne medicinske eksperimente i čak kuvao tradicionalni avganistanski čaj za celu posadu.


Povratak na Zemlju bio je dramatičan, jer su zbog mehaničkih komplikacija on i Ljahov ostali zarobljeni u kapsuli ceo dan duže nego što je planirano, a kada su konačno sleteli u Kazahstan, u Kabulu je izbio haos dok je narod bacao cveće, a mudžahedini ispaljivali stotine raketa na grad. Momand je zbog svog podviga odlikovan titulom Heroja Sovjetskog Saveza i Lenjinovim ordenom, a ubrzo je postavljen i za zamenika ministra civilnog vazduhoplovstva.

Ipak, pad komunističkog režima u Avganistanu 1992. godine zatekao ga je u Indiji, nakon čega je doneo odluku da emigrira u Nemačku. Tamo je dobio azil, a kasnije i državljanstvo, te je u blizini Štutgarta živeo potpuno skromnim i povučenim životom, radeći prvo u štampariji, a zatim i kao računovođa. U domovinu se nakratko vratio tek 2013. godine na poziv tadašnjeg predsednika, kako bi obeležio četvrt veka od misije koja je Avganistan, makar na devet dana, uzdigla među zvezde.

UDARNA VEST.rs (Telegraf.rs)

Share

guest
0 Komentara
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare