Dokument opisuje ubistva počinjena od 1. januara 2000. do jula 2016. i pripremljen je za obaveštajne komitete Predstavničkog doma i Senata.
Kancelarija direktora američke Nacionalne obaveštajne službe, na zahtev novinara Blumberga, delimično je skinula tajnost sa dokumenta iz 2016. godine, koji opisuje politička ubistva protivnika Vladimira Putina u inostranstvu.
Reporter, Džejson Leopold, zatražio je obelodanjivanje ove informacije još 2017. godine, kada je radio za BuzzFeed i radio na priči o ubistvu ruskog biznismena, Aleksandra Perepiličnog, ali je tada odbijen. On je 2021. podneo zahtev u drugačijoj formi i dobio je odgovor iz Kancelarije direktora Nacionalne obaveštajne službe krajem novembra.
Izveštava se da bi dokument, koji predstavlja obaveštajnu procenu političkih atentata kao oblika vlasti u Rusiji, mogao biti delimično obelodanjen zbog još uvek poverljivih informacija.
Dokument opisuje ubistva počinjena od 1. januara 2000. do jula 2016. i pripremljen je za obaveštajne komitete Predstavničkog doma i Senata. Prvi slučaj koji se spominje u proceni, piše Leopold, datira iz 2004. godine. Tada je u Kataru ubijen čečenski komandant, jedan od lidera Republike Ičkerije, Zelimhan Jandarbijev. Nekoliko oficira ruske vojne obaveštajne službe osuđeno je za njegovo ubistvo.
U dokumentu se pominje i bivši oficir FSB, Aleksandar Litvinjenko, koji je otrovan polonijumom-210 u Londonu, 2006. godine. Obaveštajna procena kaže da je Moskva „gotovo sigurno“ naredila ubistvo, a autori izveštaja su zaključili da je Putin verovatno lično sankcionisao ubistva visokih ličnosti u inostranstvu.
Aleksandar Perepilični se pominje u odlomku dokumenta gde se kaže da su Putinove mete uključivale i disidente. Perepilični je, prema dokumentu, ubijen biološkim toksinom u Velikoj Britaniji, 2012. godine, neposredno pre nego što je trebalo da svedoči o poreskoj prevari povezanoj s Kremljom.
Politički lideri u bivšim sovjetskim republikama takođe su pod pretnjom progona, navodi se u dokumentu. Kao primer navodi se bivši ukrajinski predsednik, Viktor Juščenko, koji je preživeo trovanje, 2004. godine. Pored toga, Kremlj je verovatno ciljao nelojalne separatiste u istočnoj Ukrajini, poput komandanta Batman bataljona, Aleksandra Bednova, koji je ubijen 2015. godine, u oblasti Luganska.
Leopold napominje da je dokument, iako je „malo zastareo“, ipak značajan, jer postoje dokazi da je posle ruske invazije na Ukrajinu Putin nastavio da ubija svoje neprijatelje u inostranstvu.
UDARNA VEST.rs (republika)