Danas slavimo najradosniji hrišćanski praznik Vaskrs koji se praznuje čak tri dana. Vaskrs je pokretni praznik, koji najranije može biti 4. aprila, a najkasnije 8. maja, po novom gregorijanskom kalendaru.
Ponoćnom Vaskršnjom liturgijom završavaju se dani žalosti i počinje praznik uskrsnuća.
Tako počinje nedelja, prvi dan Uskrsa. Pravoslavci u Srbiji se tog dana pozdravljaju rečima „Hristos vaskrse“, a odgovara se sa „Vaistinu vaskrse“.
Rano ujutru sa svih tornjeva pravoslavnih hramova, dugo, zvone sva zvona, i javljaju dolazak velikog praznika.
Kucanje jajima
Na stolu stoji ukrašena činija sa ofarbanim jajima. Domaćin prvi uzima jedno jaje, a za njim svi ukućani. Tad nastane veselje i takmičenje čije je jaje najjače. To predstavlja veliku radost za decu.
Prilikom tucanja izgovara se, takođe, – “Hristos Vaskrse” i “Vaistinu Vaskrse”. Na Vaskrs se prvo jede kuvano vaskršnje jaje, a onda ostalo jelo.Toga dana, ako gost dođe u kuću, prvo se dariva farbanim jajetom, pa se onda poslužuje ostalim ponudama.
Za ovaj dan svako u porodici treba da dobije nešto novo od odeće i obuće. Za odlazak u crkvu i svečani ručak oblači se najlepša odeća.
„Na Vaskrs, pre svanuća žene su mesile uskršnji kolač, u koji se stavljaju po tri crvena jajeta. Ukućani su odlazili na jutrenje u crkvu, a potom su se pričešćivali.
Posle strogog posta, prvo mrsno što se jede na Vaskrs je jaje, a tek onda druga hrana.
Običaji i verovanja
Običaj je da se odmah ujutru ode u crkvu i pomoli za duše svojih predaka i zdravlje svojih potomaka.
- Žene nisu prale, tkale i radile druge teže ženske poslove.
- Na Uskrs se ustaje rano, ali se na spavanje ne ide pre ponoći, jer ako legnete ranije, veruje se da ćete onda do narednog Uskrsa biti pospani i lenji.
- Trebalo bi da se umijete hladnom vodom u koju su potopljeni dren, bosiljak i crveno uskršnje jaje.
- Na ovaj dan svi ukućani i prijatelji se kucaju jajima uz vaskšnji pozdrav.
- Običaj je i da se deca dodirnu crvenim jajetom da bi bila crvena i zdrava tokom cele godine.
- Gosti koji dođu u kuću daruju se uskršnjim jajetom, koje je simbol obnavljanja prirode i života, i radosti kako za onog koji prima, tako i za onog koji daruje.