Ukrajina je širom sveta poznata kao „žitnica Europe“. Ali njeno bogatstvo se nalazi i pod zemljom. Veliki delovi tog blaga su pod ruskom kontrolom, što znatno slabi ukrajinsku privredu, piše Dojče vele.
Ruda gvožđa koja se vadi s dubine od oko jednog kilometra kod gradića Dnjiprorudne u Zaporoškoj oblasti vrlo je cenjena jer sadrži više od 60 posto željeza.
Pre rata se najveći deo te strateški važne sirovine, godišnje 4,5 miliona tona, izvozio u Europu – u Slovačku, Češku i Austriju. Ti rudnici su Ukrajini svake godine donosili devize u vrednosti od 200 miliona evra. Trećina izvađene rude se prerađivala u čeličani u Zaporožju i izvozio se gotovi proizvod.
Ali od prošlog leta od toga više nema ništa: Dnjiprorudne, grad koji se nalazi južno od isušenog akumulacijskog jezera Kahovka, je pod ruskom upravom. Sada strateški važne sirovine odlaze u Rusiju. Ukrajinski, slovački i češki ulagači su praktički razvlašteni.
Izvoz rude gvožđa za metalurgiju smanjio se prošle godine za 60 posto u odnosu na godinu dana ranije, objavila je ukrajinska Carinska uprava.
Stručnjaci iz kanadskog trusta mozgova SecDev procenjuju ukupnu vrednost sirovina koje se nalaze na okupiranim područjima na oko 12 milijardi američkih dolara. Na tim područjima nema samo željezne rude, nego su onde i nalazišta drugih sirovina nužnih za metalnu industriju kao što su kameni ugljen, titan i mangan. A to je područje bogato i zlatom, zemnim plinom, naftom, kaolinom, soli, gipsom i uranom.
Najveće nalazište rude gvožđa Krivij Rih bazen i pogoni za preradu su i dalje pod kontrolom vlade u Kijevu, ali su stalna meta artiljerijskih napada.
– Politička računica Moskve je pre svega uništavanje privrednog potencijala Ukrajine. Za to nije važno jesu li resursi zaposednuti ili su uništeni artiljerijom – kaže Jaroslav Šalilo iz Nacionalnog instituta za strateške studije u Kijevu.
Ovaj ekonomski stručnjak priča o dramatičnim posledicama smanjenja resursa za ukrajinsku proizvodnju čelika. Ukrajina je 2021. godine izvozila oko 20 miliona tona metalurških proizvoda, a u prvoj polovini ove godine je izvezeno samo 2,5 miliona tona. Ako se to preračuna na celu godinu, onda je to smanjenje od skoro 80 posto.
UDARNA VEST.rs(Kurir/DW)
