DA LI JE ĐINĐIĆ UBIJEN ZBOG KOSOVA?! Tadićeva tvrdnja o pretnjama iz SAD ukazuje na NAREDBU „SPOLJA“, ali saradnici Đinđića uzvraćaju: „SRAMOTA JE ŠTA PRIČA!“

Da li je Đinđić ubijen zato što je hteo da kosovsko pitanje vrati u prvi plan pred međunarodnu zajednicu – pitanje je koje je pokrenuo bivši predsednik Srbije Boris Tadić u osvit 20. godišnjice od atentata. Tadić je rekao da je Đinđić zbog toga dobio realne pretnje iz Stejt dipartmenta svega nekoliko nedelja pre ubistva dok Đinđićevi saradnici tvrde da to uopšte nije tačno i da je premijera ubio Miloševićev klan zbog straha da će svi završiti u Hagu.

Gotovo pune dve decenije su prošle od ubistva Đinđića, a tek sada se pojavila Tadićeva tvrdnja kao nova okolnost atentata. Tadić je rekao da je početkom 2003. godine Đinđić tražio da se kosovsko pitanje revidira i da se ponovo uđe u pregovarački proces zbog čega je, navodno, stigla žestoka reakcija Vašingtona.

– Ja sam u tom trenutku zbog Molitvenog doručka igrom slučaja bio u Vašingtonu i pozvan sam u Stejt department nakon tog pisma. Imao sam ekstremno težak razgovor sa predstavnicima Stejt departmenta da ih ne imenujem ovog trenutka i dobio sam realno pretnje koje je trebalo da prenesem Zoranu Đinđiću. Ja sam u razgovoru sa njim te pretnje preneo. On je bio veoma zabrinut zbog toga što sam mu rekao – otkrio je Tadić u intervjuu na TV Insajder.

Kako je rekao, nakon nekoliko nedelja dogodilo se ubistvo Đinđića.

– Nakon nekoliko nedelja Zoran Đinđić je doživeo tu tragediju koja se desila. Ja ne insinuiram da li je Zapad uopšte povezan sa tom tragedijom, ali to je na mene ostavilo izuzetan utisak, čitav taj kompleks – zaključio je Tadić.

Šta je Đinđić rekao 20 dana pre atentata

Inače, Đinđić je u svom poslednjem intervju na čačanskoj televiziji „Galaksija“ krajem februara upravo govorio o kosovskom pitanju i izneo stav zbog čega smatra da se status Kosova mora što pre rešiti.

– Međunarodna zajednica pokušava da to pitanje svede na pitanje prava Srba kao proteranih lica i nacionalne manjine i podmeće jedno za drugo, kao da se time rešava državno pitanje. Čak i da Srbi, što nije moguće, imaju sva prava na Kosovu i Metohiji, time se još pravo Srbije nije ni pomenulo. Mi želimo da na oba koloseka imamo napredak. Na jednoj strani, naravno, da se vrate proterani Srbi i naravno oni malobrojni koji još nisu proterani da imaju bezbednost, ali takođe da i država Srbija ima jasno definisana svoja prava ili da nema svoja prava. Pa da onda Savet bezbednosti – kaže nema Srbija nikakva prava, Savet bezbednosti je dodelio nezavisnost Kosovu. Mi nećemo voditi rat sa Savetom bezbednosti, ali ćemo znati na čemu smo – poručio je tada Đinđić.

Potom je napravio poređenje sa Dejtonskim sporazumom.

– Ja sam rekao ako ne važi za Srbiju ono što je važilo u Dejtonu, a to je da su nacionalne zajednice dobile svoj kolokvijalni status i da su granice nepromenjive i da je ono što je bilo smatrano svetinjom. U redu, te republike iz Titove Jugoslavije su države. Ako to ne važi za Srbiju pa ja mislim da unazad neće važiti više ni za koga jer kako objasniti da je jedini presedan napravljen upravo na Srbiji – zapitao se Đinđić.

„Ako pravite albansku državu onda ćete ponovo otvoriti proces“

Potom je objasnio svoj stav u vezi sa KiM.

– I onda sam rekao, znate šta, ja jesam za očuvanje Dejtona u tom smislu što se kaže to što jeste jeste, dajte da nađemo neki kompromis i da kroz regionalnu saradnju, kroz bilateralnu saradnju albanskog dela Kosova sa Albanijom, srpskog dela Kosova sa Srbijom, Republike Srpske sa Srbijom, hrvatskog dela Bosne sa Hrvatskom, bez menjanja granica, bez postavljanja pitanja suvereniteta, ljudi, biznis da se tu kreće, možemo u toj opciji da rešimo to pitanje. Ali ako vi želite da sada stvorite albansku državu u 21. veku na teritoriji koja pripada državi Srbiji onda ćete otvoriti ponovo proces koji ste mislili da ste sa Dejtonom zatvorili. I to nije moja želja, to je opis stanja – zaključio je Đinđić.

Da li je zbog takvog stava dobio pretnje iz Stejt dipartmenta kako tvrdi Tadić – pitanje je na koje su možda najpozvaniji da odgovore njegovi najbliži saradnici u to vreme.

Živković tvrdi: Đinđić nije ubijen „spolja“

Zoran Živković koji je u vreme atentata bio savezni ministar unutrašnjih poslova kaže za „Blic“ da pretnji iz Stejt dipartmenta nije bilo.

– Da je bilo tih pretnji kao što Tadić kaže, Đinđić bi ih sigurno preneo meni. Deset godina sam bio najbliži Đinđićev saradnik i imao sam od njega sve informacije bez obzira na to koliki nivo tajne da je bio. Izgleda da postoji običaj kod nekih političara u godinama da počnu da se prisećaju događaja od pre nekoliko decenija pa se onda razne konstrukcije rađaju – poručuje Živković.

Kako kaže, bliži se tačno 20 godina od Đinđićevog ubistva pa i to ima uticaja.

– Ljudi koji su u to vreme bili marginalci kod Đinđića i koje je hteo da izbaci iz stranke zbog nekih njihovih svojeglavih postupaka sada hoće da skrenu pažnju na sebe. Jedan od njih je i dotični koji je plasirao priču o pretnjama iz Stejt dipartmenta, a kome sam ja lično spasao glavu da ne bude isteran iz stranke – tvrdi Živković.

Naš sagovornik seća se da je Đinđić početkom 2003. godine poslao pismo stalnim članicama Sveta bezbednosti u vezi sa kosovskim pitanjem`

– Želeo je da se kosovski problem ponovo stavi na dnevni red. Međutim, do ubistva nije dočekao formalni odgovor na to pismo. U to vreme Srbija i Balkan su bili mirni i zbog toga nisu bili previše interesantni svetu pa nije bilo ni brze reakcije na taj Đinđićev zahtev. Takođe, Đinđićeva politika je bila takva da ni albanskim ekstremistima nije padalo na pamet da proglase nezavisnost Kosova. To su učinili tek pet godina kasnije – kaže Živković.

Bivši savezni ministar unutrašnjih poslova navodi da „Đinđić sigurno nije ubijen spolja“.

– Đinđić je bio po ukusu i Zapada i Istoka, a svet se tada pripremao za iračku krizu. Atentant je bio ispirisan od strane klana Miloševića, a zna se ko su izvršioci. Postoje izjave svedoka i materijalni dokazi – zaključuje Živković.

Korać: Sramotna izjava Tadića

I Žarko Korać, potpredsednik vlade Zorana Đinđića, tvrdi da Tadićeve izjave nisu tačne.

– Sramotno je to što je rekao. Nikakvih pretnji iz Stejt dipartmenta nije bilo. Politika Zapada za Kosovo je bila „standardi pre statusa“. Dakle, prvo da se postignu sva demokratska prava pa tek onda da se priča o statusu Kosova. Međutim, Đinđić je rekao da neće da ide na izbore sa otvorenim pitanjem Kosova jer bi to, kako je rekao, dalo šansu svakom nacionalisti da ostvari dobar rezultat kao prividni zaštitnik Srbije – priča za „Blic“ Korać.

Kako kaže, Đinđić je u to vreme od međunarodne zajednice tražio da se rešava pitanje statusa Kosova.

– Zapad to nije prihvatio jer su se držali svoje prvobitne politike „standardi pre statusa“. Da bi Zapad nekoliko godina kasnije naglo promenio politiku. Zoran Đinđić je bio političar kome niste mogli da pretite. To je netačna teza da je ubijen zbog Kosova. Eto i sada, 20 godina kasnije, pokazuje se koliko je bio u pravu jer još nije rešeno pitanje statusa pošto ni pet država EU nije priznalo nezavisnost Kosova – objašnjava Korać.

Naš sagovornik tvrdi da je Đinđić ubijen iz drugih razloga.

– Atentat je izvršen zato što su se ljudi Miloševićevog režima panično bojali Haga. Proneli su se glasovi da će svi završiti u Hagu. Zbog toga su angažovane „Crvene beretke“ koje su bile formacija Službe državne bezbednosti i koje su izvršile brojne zločine tokom ratova devedesetih godina. Crvene beretke su izršile atentat na Đinđića misleći da će tako zaštititi mnoge od Haga – zaključuje Korać.

UDARNA VEST.rs

Share
guest
0 Komentara
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare