POVEĆAVA SE POREZ NA IMOVINU OD NOVE GODINE! Dat rok gradovima i opštinama da se izjasne o poskupljenju nepokretnosti

Do 30. novembra rok da gradovi i opštine objave da li će poskupeti nameti na nepokretnosti Porez na imovinu za 2023.

Porez na imovinu za 2023. godinu za Beograđane će biti skuplji za pet odsto.

U proteklih godinu dana cene nekretnina u Srbiji su skočile od deset do čak 35 odsto, u zavisnosti od opštine i grada, a to će uticati i na poreske obveznike, koji će od 1. januara 2023. godine morati da izdvoje više novca za porez na imovinu. Ipak, ne znači da će svaki grad ili opština u Srbiji podići iznos poreza, jer im je ostavljeno da sami odluče da li će to uraditi.

U poreskim rešenjima za ovu godinu, koja su građani prestonice dobili proletos, nije bilo uvećanja ovog nameta, ali je sada Beograd ovaj porez povećao za oko pet odsto. Razlog za uvećanje poreza na imovinu je skok vrednosti kvadratnog metra nepokretnosti od januara do septembra ove godine.

Plaćanje u četiri rate

Porez na imovinu se plaća tromesečno, u roku od 45 dana od početka tromesečja, prema Zakonu o porezima na imovinu. Tako rate dospevaju oko 15. u mesecu: februaru, maju, avgustu i novembru. Za svaki dan kašnjenja uplate poreza na imovinu obveznik plaća zateznu kamatu, koja trenutno iznosi 9,25 odsto. Za izbegavanje plaćanja poreza na imovinu predviđena je kazna od 5.000 dinara.

Beograd po zonama

Vlasnici nekretnina u Beogradu će tako od sledeće godine dobiti račune za plaćanje poreza uvećane za oko pet odsto. Cene nekretnina u poslednjih 12 meseci skočile su u svih 14 zona, na koliko je Beograd podeljen, tako da će svi oni na čije se ime vode nepokretnosti za porez dati više novca nego prošle godine. 

Gradski menadžer u Skupštini Beograda Miroslav Čučković kaže da će prihodi grada zbog većeg poreza biti uvećani za 23 miliona dinara.

– Naš prihod od poreza na imovinu je 460 miliona dinara, a zbog ovog povećanja on će u narednoj godini biti 23 miliona dinara veći, odnosno 483 miliona – pojasnio je Čučković.

Kako navodi stručnjak za poreze Đerđ Pap, jasno je da je razlog za uvećanje poreza taj što su nekretnine znatno poskupele.

 Ako krenemo od toga na koji se način utvrđuje osnovica za porez na imovinu, jasno je da je jedna od bitnih stavki tržišna vrednost nepokretnosti. Takođe, svi smo svedoci toga koliko su cene nekretnina, pogotovo u prestonici, rasle u proteklih godinu dana. Zbog toga ne čudi što će porez koji stiže naredne godine biti uvećan, a po mom mišljenju, možda je taj iznos i viši od pet odsto, ali lokalne samouprave same utvrđuju iznos poskupljenja – objašnjava Pap.

On je dodao da je sistem oporezivanja porezom na imovinu takav da su radi njegove pravednosti, da bi svi plaćali na isti način, utvrđene zone i u njima različite vrednosti nekretnina. Onoliko koliko rastu cene, toliko će rasti i konačan iznos poreza (pogledajte tabelu).

Kako do manjeg poreza

Kada je reč o smanjenju poreza na imovinu za građane, oni na raspolaganju imaju dve opcije – umanjenje amortizacijom i takozvani poreski kredit.

– Za građane kao poreske obveznike postoji zakonska amortizacija (otpis vrednosti imovine) koja se priznaje po stopi od jedan odsto godišnje, a najviše do 40 odsto, u zavisnosti od starosti nepokretnosti – objašnjava Pap.

Prema njegovim rečima, možda je najveći benefit za građane koji su vlasnici nepokretnosti takozvani poreski kredit – iznos za koji se umanjuje poreska obaveza.

– Porez na kuću za stanovanje ili stan u kojem stanuje obveznik i gde je prijavljeno njegovo prebivalište umanjuje se za 50 odsto, a najviše 20.000 dinara. Drugim rečima, ako dvoje ljudi stanuje u jednom stanu, ali svako ima po jedan stan u svom vlasništvu, dobro je da imaju prijavljeno prebivalište svaki u svom stanu, jer će onda na to plaćati manji porez – ističe Pap.

Pokojnicima porez viši za 100 odsto

Prilikom plaćanja poreza na imovinu može doći i do paradoksalnih situacija. One, doduše, nisu česte, ali se prethodnih godina u nekoliko navrata dešavalo da naslednik stana nekoga ko je preminuo a nije promenio vlasništvo, plaća porez na nekretninu i do 100 odsto uvećan!?!

Kada umre obveznik poreza na imovinu, naslednik stana koji ne „prebaci“ nekretninu na svoje ime rizikuje da dobije rešenje sa znatno većim iznosom na ime poreza. Porez na stan u kojem živi vlasnik, po zakonu, umanjuje se za 50 odsto. Smrću vlasnika ovo pravo nestaje, a u slučaju da naslednik nije preveo vlasništvo, može da očekuje gotovo duplo veće iznose na ime poreza na isti stan.

Naslednik ima rok od 30 dana da sam podnese poresku prijavu. U protivnom, mogao bi da zaradi uvećan porez, a možda i zateznu kamatu. Stručnjak za poreze Đerđ Pap ističe da bi naslednici trebalo da vode računa i prebace nekretnine u svoje vlasništvo.

– Kada premine obveznik poreza na imovinu, naslednik stana koji ne prebaci nekretninu na svoje ime rizikuje da dobije rešenje sa znatno većim iznosom na ime poreza. Porez na stan u kojem živi vlasnik, po zakonu, umanjuje se za 50 odsto. Ali kada umre, ovo pravo nestaje, a vi ste vlasnik stana i stiže vam porez praktično uvećan za 100 odsto – objašnjava Pap.

Podela po zonama

Ekstra zona obuhvata delove Dedinja, Senjaka i Golf naselja na Banovom brdu, prva i druga zona stari deo Beograda, centar grada, ali i delove Čukarice, Novog Beograda i Zemuna, treća širi centar, Palilulu, Voždovac, Rakovicu, Čukaricu, udaljenije delove Novog Beograda, Zemuna, ali i Surčin, četvrta i peta periferiju Palilule, Zvezdare, Voždovca, Rakovice, Čukarice, Novog Beograda, kao i centar Obrenovca, Lazarevca i Mladenovca.

U zoni šest su sela na opštini Palilula, Ugrinovci, Rakovica selo, Umka, Moštanica, Sremčica, Rušanj, Mala Moštanica, Zvečka, u zoni sedam Kovilovo, Bečmen, Jakovo, obrenovačka, lazarevačka i mladenovačka sela, Guncate, Meljak, Vranić, Vrčin, Zaklopača, Begaljica, a u poslednjoj „regularnoj“ osmoj Lepušnica, Besni Fok, Petrovčić, Progar, Vrbovno, Junkovac, Velika Krsna, Kovačevac, Velika Ivanča, Koraćica, Dražanj, Pudarci, Mala Ivanča, Đurinci..

U Zonu zaštite zelenila 1 spadaju Kalemegdan, Topčider i Košutnjak, Banjička šuma, Park-šuma Zvezdara, Veliko ratno ostrvo, Blokovi 13 i 14, A

da Ciganlija, Ada Međica, Manastirska šuma. Tu je i Zona zaštite zelenila 2 sa Lipovačkom šumom, Rečnom adom i vodoizvorištem oko Obrenovca. U Zonu ulaznih pravaca spadaju Bubanj potok, Ibarska magistrala, Surčin-Dobanovci, potez oko Obilaznice oko Beograda, Pančevački put…
Konačno, Zona specifičnih namena rezervisana je za delove oko kompleksa Termoelektrane „Nikola Tesla“ u Obrenovcu i kopova „Kolubare“ u Lazarevcu.

UDARNA VEST.rs

Share
guest
0 Komentara
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare