Danas je VAŽAN DAN za Ambert alert! Na društvenim mrežama pokrenuta akcija za uvođenje Ambert alerta u Srbiji! /VIDEO/

Igor Jurić i Centar za nestalu i zlostavljanu decu pokrenuli su akciju na društvenim mreža kako bi građani Srbije u što većem broju podržali uvođenje Ambert alerta.

Podsetimo, na Sedmoj Međunarodnoj konferenciji o bezbednosti dece „Bezbednost i odgovornost 2022“ koja je održana u oktobru jedna od velikih tema svakako je Amber alert, koji još nije uveden u Srbiji, a veoma je značajan u slučajevima otmice dece u kojima postoji veliki rizik po život deteta.

Napomenuto je koliko je bitno uvođenje Amber alerta, kao i koji su to primeri dobre prakse u evropskim zemljama koji mogu da nam prikažu kako bi sistem mogao da funkcioniše u Srbiji.

– Studije pokazuju da u 75 odsto slučajeva dete bude mrtvo u roku od tri sata od momenta otmice, dok u 83 osto slučajeva bude mrtvo u 24 sata. Od shvatanja da je dete nestalo do prijave nestanka često prođe oko dva sata. Nacionalni odgovor pomaže da istraga počne u roku od nekoliko sekundi nakon prijave nestanka. Bitno je da ustanovimo procenu rizika i da koristimo sve resurse koje imamo. Roditelji, staratelji, učitelji treba da znaju šta treba da rade kada vide da je dete nestalo – objasnila je Zoe Kolpert iz Internacionalnog centra za nestalu i zlostavljanu decu i dodala da su potrebni protokoli i procedure koji bi odredili u kojim slučajevima je potrebno da se aktivira Amber alert i da je uzbunu javnosti potrebno pokrenuti što pre.

Da bi se Amber alert oglasio, postoje tačni kriterijumi koji su veoma važni jer se on ne oglašava u svim slučajevima. On se aktivira samo u tri odsto slučajeva nestale dece.

– Zbog toga su kriterijumi jako bitni. Korišćenje Amber alerta mora da bude dobra odluka, a svaka zemlja ima svoje kriterijume. Jedan od kriterijuma je da je u pitanju maloletna osoba, zatim da je u pitanju otmica i da je dete u opasnosti od zadobijanja povreda ili smrti. Amber alert se retko koristi i to je ključ. On se koristi samo u malom broju slučajeva, da se zna da radi. Kada ljudi čuju Amber alert, oni znaju da je situacija veoma hitna i treba da podrže institucije u njihovom radu – dodala je Kolpert.

Grčka, Rumunija i Poljska primer dobre prakse

Tri zemlje Evrope, kako objašnjava, predstavljaju primer dobre prakse kada je u pitanju Amber alert – Grčka, Rumunija i Poljska.

– Grčka je uvela Amber alert 2007. godine, a ono što je neobično je da ga je aktivirala nevladina organizacija. Međutim, kada oni pritisnu dugme, policija mora da bude uključena. U Grčkoj Amber alert radi veoma dobro, jer institucije, civilni i privatni sektor, mediji i društvene mreže jako dobro sarađuju. U Poljskoj ga aktivira centar za nestale osobe, ali oni takođe sarađuju sa ostalim odeljenjima policije. Za Amber alert se mnogo koristi televizija, radio, imejl, društvene mreže i bilbordi. U Rumuniji Amber alert aktivira odeljenje za hitne situacije koje je, između ostalog, zaduženo za terorizam i ekstremno vreme. Šalju SMS poruke, objavljuju obaveštenja na društvenim mrežama, radiju, bilbordima. Te tri zemlje pokazuju šta može da se uradi i kako bi Amber alert mogao da funkcioniše u Srbiji – objasnila je.

Olgica Čekić iz Centra za nestalu i zlostavljanju decu istakla je da je centar jugoistočne Evrope za nestalu decu prve sastanke u Srbiji imao još 2010. i 2011. godine sa predstavnicima nagležnih organa vlasti, MUP, Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i Ministarstva pravde na temu unapređenja borbe protiv tog fenomena i uspostavljanja nacionalnog centra, ali i sastanke sa određenim nevladinim organizacijama.

– Saradnja je dobro počela. Počeli smo sa idejom implementacije jedinstvenog evropskog broja za nestalu decu koji je zahvaljujući toj saradnji inaugurisan u Srbiji kao prvoj zemlji na Balkanu i koji je danas operativan. On, nažalost, nije toliko vidljiv i prepoznat u narodu. Broj za prijavu nestale dece koji je operativan od strane nevladinih organizacija je korisno sredstvo kod prijave nestanka i treba da bude samo jedna od karika u lancu za uspešnu potragu. Broj nije nikakvo odvojeno sredstvo koje je u nadležnosti nevladinih organizacija, već je broj koji, pre svega, ukoliko je prvi obavešten, obaveštava policiju i pruža logističku i drugu podršku u potrazi, kao i psihosocijalnu podršku porodici – objasnila je Čekić.

Problematika je došla u fokus javnosti kada je 2014. godine došlo do slučaja Tijane Jurić, zbog čega je osnovana fondacija, koja je kasnije izrasla u Centar za nestalu i zlostavljanu decu.

– Posvećenost Igora Jurića i centra da pomognu da se stvore bolji uslovi u borbi ne samo protiv nestanka i seksualnog zlostavljanja dece, već i drugih stvari koja se bave zaštitom dečjih prava, je fascinantna. Fondacija je pre nekoliko godina počela aktivno da radi na postavljanju Amber alert sistema. Održan je niz sastanaka. Ni u jednom trenutku nije bilo nikakvih prepreka, niti neodobravanja ideje da se takav sistem uspostavi. Međutim, ono što je važno je da se nisu svi akteri koji bi trebalo da učestvuju u uvođenju sistema i njegovom operativnom delovanju našli za istim stolom – dodala je, prenosi Telegraf.

Kako ističe, kada se kaže Amber alert, ljudi automatski znaju o čemu se radi i zato to jeste dobar naziv. Nije bitno samo ime Amber alert. Svaka država određuje koji bi naziv bio najprikladniji u pogledu pravilnog i pravovremenog obaveštenja javnosti.

UDARNA VEST.rs

Share
guest
0 Komentara
Inline Feedbacks
Vidi sve komentare